Članci o otpadu

GROBLJA - počivališta ili smetlišta?

 

Groblje Poljica1

sinac web

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Do sada smo pisali o vrstama otpada koje prikupljamo, (papir, staklo, plastika, EE otpad, glomazni otpad, tekstil) ali i o otpadu koji se nalazi na javnim površinama poput vune i biootpada. Predložili smo načine i mjesta gdje iste zbrinuti. Pisali smo i objavili slike divljih deponija. Snimili i emitirali video spot te održali javnu tribinu.

No, čini se kako ništa od toga nije dovoljno.

U ovom članku osvrnut ćemo se na probleme odbacivanja smeća na grobljima. Do sada svaki tjedan, četvrtkom i petkom odvozimo smeće iz spremnika postavljenih na grobljima. I baš svaki ponedjeljak nailazimo već na prepune spremnike smeća iz kućanstava.

Neki građani reagirali su na naš članak „Pitali ste nas, pitamo mi Vas…“ da nismo dali odgovore. Sugeriramo da još jednom pročitaju članak ili nas izravno pitaju. A mi Vas ponovno pitamo: „Gdje Vi bacate smeće?“. Odgovor smo očito dobili. „Na groblja!“

Zar doista? Zar nemate nekoga svog na posljednjim počivalištima? Zar Vas ne smeta kada uredite grob i odnosite stare lampione i aranžmane do spremnika, da Vas „lupi“ smrad smeća koji se tamo ne smije nalaziti? Pitate li se čije smeće plaćate kroz grobnu naknadu?

Grobna naknada pokriva upravo troškove odvoza i zbrinjavanja otpada s groblja i ostalo održavanje. Dakle, plaćate nečiji nemar i nepoštivanje groblja.

Dobro promotrite slike u privitku i razmislite uznemiruju li Vas? Zbog čega Vi redovno i pravilno predajte miješani komunalni otpad, razdvajate selektivni otpad i plaćate redovno uslugu kada ima pametnijih koji sav otpad pomiješaju i bacaju po grobljima ili udaljenim površinama uz prometnice?

Za sada su najgore situacije odbačenog otpada na grobljima u Otočcu i Poljicima. A da nekim građanima smeta ovakvo ponašanje, prikazano je i natpisom koji su ispisali u ograđenom prostoru spremnika u groblju Poljica: „NE BACAJ KUĆNO SMEĆE, IMAŠ SVOJU KANTU“ i „ČUVAJ OKOLIŠ, OVO JE ZA GROBLJE“.

S obzirom da se kroz edukacije, članke, obavijesti i molbe građana da to ne čine, situacija ne mijenja, komunalno društvo je primorano postaviti kamere kako bi počinitelji mogli kazneno odgovarati. A Vas dragi građani i korisnici naših usluga, molimo da javite svako nepravilno odlaganje otpada, ne samo na groblja već i u prirodu, kako bismo mogli dalje postupiti i takvo ponašanje novčano kazniti.

 


pitali ste nas

 

PITALI STE NAS, PITAMO MI VAS…

Istraživanja pokazuju da će ljudi više odvajati otpad kada znaju gdje završava. Upravo pitanje „Kamo Vi s otpadom koji mi odvajamo?“ je najčešće pitanje koje nam postavljate.

Kako to radi Gacka d.o.o. i gdje završava otpad koji odvajate?

Započnimo s vrstama otpada koje odvajate i koje prikupljamo.

Osim miješanog komunalnog otpada koji se zbrinjava na Odlagalištu otpada Podum, metodom od „vrata do vrata“ prikupljamo papir, staklo i plastiku. Svaki prvi tjedan u mjesecu, četvrtkom prikupljamo navedene vrste otpada u prigradskim naseljima (selima), a petkom na području centralnog dijela grada Otočca.

Tako prikupljen otpad odvozimo u skladišne prostorije kako bi isti bio zaštićen od vremenskih uvjeta ali i vandalizma. Nakon što prikupimo dovoljne količine, slijedi ručno sortiranje otpada te predaja otpada ovlaštenoj tvrtci (Metis d.d.) koja otpad dalje izvozi kako bi se reciklirao. U 2018. ovom metodom prikupljeno je 4,38 t papira i kartona, 8,78 t plastike dok stakla nije bilo predano od strane korisnika.

Elektronski i električni otpad besplatno prihvaćamo u spremniku koji se nalazi na adresi društva te po popunjavanju također predajemo ovlaštenoj tvrtci (Obrt Frković iz Ogulina). U 2018. prikupljeno je 1,25 t EE otpada.

Glomazni otpad u koji spada, gotovo sav, obujmom veliki otpad koji ne stane u male spremnike (kade, ormari, stolovi, kreveti, madraci i ostalo) odvozimo na način da besplatno dodijelimo veliki spremnik (kontejner), a troškove prijevoza naplaćujemo. U 2018. glomaznog otpada tako je prikupljeno 18,56 t.

Na taj način, količina otpada na odlagalištu smanjila se za 32,97 t otpada.

A sada, pitamo mi Vas, kamo Vi s otpadom?

Od 96 privatnih iznajmljivača na području grada Otočca, 43 su prijavljena za odvoz otpada (tj. 44,79%) te su preuzeli spremnik za miješani komunalni otpad. Odnosno, više od polovice iznajmljivača, 55,21 % nisu prijavljeni na uslugu odvoza i zbrinjavanja otpada.

Od 44,79 % prijavljenih, samo 39,53 % prazni otpad, no u tom slučaju ne prazne spremnike zadužene u kućanstvu. Oko 3% iznajmljivača kupuje crne vreće za miješani komunalni otpad te na taj način prijavljuju otpad koji gosti stvaraju.  

Zbog čega su ovi podatci važni? Zbog toga što se na temelju predanog otpada te odvojeno prikupljenog otpada izrađuje analiza učinkovitosti sustava gospodarenja otpadom. Naime, u 2018. godini u privatnom smještaju zabilježeno je 8.283 dolaska. Ako je godišnja količina otpada po stanovniku u RH u 2017. iznosila 416 kg/stan, odnosno dnevna količina 1,1 kg/stan, to znači da je s navedenim dolascima, porast prikupljenog otpada na razini grada Otočca trebala porasti za 9.111,30 t otpada. Međutim, taj slučaj nije zabilježen već je razina otpada za svega nekoliko posto viša u odnosu na godinu prije.

Ono što je zabrinjavajuće jest povećan postotak miješanog komunalnog otpada preuzetog iz zelenih otoka (gdje bi se isključivo trebao nalaziti selektivni otpad: papir, staklo, plastika), odnosno otpad koji je odbačen u prirodu tj. otpad zbrinut s divljih deponija.

Zaključak ove kratke analize je da s jedne strane razvijamo turizam na prirodnim ljepotama našeg kraja, dok s druge strane se slabo ili gotovo nikako trudimo razdvajati otpad ili ga barem zbrinuti na pravilan način, već količine koje smo stvorili, ne želimo platiti nego radije odvozimo u prirodu (u prilogu slike divljih odlagališta na lokacijama: Podum u dužini od 1km dalje od Odlagališta, uz prometnice, u šumi i sl.).

I na kraju, mi otpad moramo kontrolirati, papirnato pratiti, uredno bilježiti. No, Vi ne morate. Je li to razlog tolikih količina otpada u prirodi? Zar doista ne želimo prihvatiti da je svatko od nas kao pojedinac odgovoran za otpad koji stvara? Unatoč ovako zabrinjavajućim podatcima i nedovoljnoj osviještenosti građana, postoji ona mala grupa stanovnika na našem području koji nas svakodnevno prate, pitaju, slušaju, uzimaju vreće za selektivni otpad i trude se razdvajati otpad i pravilno ga zbrinjavati. Vama velika hvala na trudu i volji za činiti ispravno. Nadamo se da će i ostali građani, vaši prijatelji, poznanici, obitelj, slijediti Vaš primjer te savjesno i odgovorno, već danas, zbrinjavati otpad koji stvaraju.

 


kompo

Utvrđeno je da oko milijarda ljudi u svijetu gladuje ili pati od pothranjenosti, dok se 1,3 milijarde tona hrane baci. Čak 53 % hrane baci se iz domaćinstva. U Europskoj uniji godišnje nastane gotovo 88 milijuna tona otpada od hrane, od kojih 47 milijuna nastane u kućanstvima.

U biorazgradivi otpad spadaju ostatci voća i povrća, ljuske od jaja, talog kave i čaja, pokošena trava i korov, usitnjeno suho granje i lišće, slama, sijeno, ostatci biljaka i cvijeća, piljevina te ostatci voćaka.

U biorazgradivi otpad NE spadaju ostatci kuhanog voća i povrća, meso, riba i kosti, pepeo, prašina, ostatci vrećica iz usisavača te ostatci pijeska od kućnih ljubimaca.

Međutim, najveći dio biorazgradivog otpada nastane bacanjem ostatka hrane. Stoga bi trebalo spriječiti nastanak takvog otpada na način da se hrana planski priprema u onim količinama koje će se u potpunosti konzumirati, a ostatke koji nastanu prilikom pripreme jela treba kompostirati.

Kako kompostirati u vlastitom vrtu? 

  1. korak –vilama prekopajte komad zemlje i razrahlite površinu kako bi organizmi i stvorenja iz zemlje ulazili u komposter kad ga namjestite. To će ujedno omogućiti otjecanje obilne kišnice
  2. korak – plastični komposter imat će otvoreno dno. Postavite ga direktno na zemlju, osigurajte da stoji čvrsto, ravno i uspravno
  3. korak – po mogućnosti dodajte 7.5 – 10 cm debeo sloj slame ili sijena na dno. Zatim ubacite u komposter kuhinjski i vrtni organski otpad kad bude dostupan. Pokušajte održavati površinu materijala poravnatom
  4. korak – materijali koji se ne mogu dodati u komposter navedeni su u tekstu. Ne radite debele slojeve jedne vrste (npr. pokošena trava) i uvijek nasjeckajte debele stabljike kako bi se brzo razgradile
  5. korak – novine i upotrijebljene kuhinjske papirnate ručnike možete dodati, ali ne previše. Ne prelazite jednake dijelove mješavine papira i biljnog otpada. Papir uvijek najprije isparajte na komadiće umjesto da slažete debeo sloj
  6. korak – materijal se može ostaviti bez prevrtanja. Ako ljeti kompost izgleda suh, mješavini dodajte vode i temeljito natopite. Zimi oko kompostera možete staviti izolacijski plašt da bi kompost ostao topao
  7. korak – nakon otprilike šest mjeseci (duže ako je mješavina započeta zimi), pažljivo podignite komposter da se pojavi kompost. Izvadite materijal s dna koji je razgrađen i spreman za uporabu
  8. korak – stavite kompostre ponovno na mjesto i vratite u njega materijal koji nije raspadnut. Zatim nastavite dodavati kuhinjski i vrtni otpad na isti način kao i prije.

 


Guši li moda planetu?

tekstil čl 

Brze promjene modnih trendova, masovna proizvodnja jeftinih komada odjeće te stalna potreba za biti „IN“ pozicionirali su tekstilnu industriju na drugo mjesto u top tri najveća zagađivača na svijetu. Međutim, posljednjih godina dolazi do promjene svijesti te promocije etičke i održive mode s naglaskom na recikliranje odjeće i ostalog tekstila. 

Za tekstilni otpad jednako su odgovorni kako proizvođači odjeće tako i kupci. Sama pomisao na količine stvorenog otpada u posljednjih 20 godina je zastrašujući. Naime, svake godine se u SAD-u prikupi više od 15 milijuna tona tekstilnog otpada, samo se dva milijuna tona reciklira, tri se koriste za stvaranje energije dok se preostalih 10 milijuna tona odlaže na odlagalištima. Najmnogoljudnija zemlja, Kina proizvodi 50 % svjetske odjeće dok samo u Hong Kongu dnevno odbace i do 253 tone tekstila (ostatci korišteni u proizvodnji te odjeća i obuća koju su kupci odbacili). U Europskoj uniji godišnje se proizvede oko 12,2 milijuna tona tekstilnog otpada, od čega se više od polovice odlaže na odlagališta, a manji dio se spaljuje.

S obzirom na činjenicu da je čak 95 % tekstilnog otpada moguće reciklirati, modni brendovi sve češće usmjeravaju svoje poslovanje u tom pravcu. Tako se u posljednjih godina brendovi uključuju u razne inicijative recikliranja. Neki brendovi uveli su sustav nagrađivanja pri kupovini na način da svaki kupac dobiva određeni popust prilikom iduće kupovine (najpoznatiji primjer u Hrvatskoj je H&M). 

Upravo zbog raznih inicijativa ali i sve većeg konzumerizma kojeg platna sposobnost građana sve teže prati, javlja se želja za manjom i kvalitetnijom kupovinom. Ovakav stav doveo je do stvaranja trenda tzv. „upcycling“ mode. Navedeni izraz predstavlja modni koncept korištenja odjeće i modnih dodataka koji se više ne mogu ili ne žele koristiti u prvotnom obliku te se pretvaraju u nove i jedinstvene komade. Koncept predstavlja održivost nastalih predmeta, nižu cijenu i uštedu resursa te unikatnost novih proizvoda.

U Hrvatskoj također postoje dobri primjeri „upcycling“ koncepta. Primjerice brend Neha Neha iz Varaždina oslikava i ukrašava detaljima korištene traper jakne te prodaje kao unikatne komade. 

Razmisli i ti, koliko često mijenjati odjeću? Može li se staroj odjeći dati novi izgled ili prenamijeniti u torbu, jastučnicu, platnenu vreću? Ili možeš donirati odjeću nekome kome je zaista potrebna?

 


Malo o EE otpadu ... eeeee

Snažna kampanja o štetnosti plastike koja je veoma aktivna posljednjih mjeseci u sjenu je bacila važnost odvajanja i recikliranja ostalih vrsta otpada. Vrsta otpada kojoj svakako valja posvetiti pozornost je električni i elektrnoski otpad (EE otpad). Ovaj otpad ne samo da sadrži plastiku, metale i slične materijale koji se mogu ponovno koristiti kao sekundarna sirovina za nove proizvode, već je i opasan isključivo zbog kemijskih spojeva i materijala koji se nalaze u EE opremi. Najčešće su to spojevi silicija, kadmija, žive, kroma, olova, arsena, azbesta, berilija, broma, fosfora i sl. Procjenjuje se i da u Hrvatskoj godišnje nastaje 30.000 - 45.000 t EE otpada te da ta količina raste oko 10 % na godinu.

Razlikujemo 10 vrsta EE opreme:

  1. veliki kućanski uređaji: električni štednjaci, strojevi za pranje rublja, hladnjaci,
  2. mali kućanski uređaji: usisavači, glačala, tosteri, uređaji za sušenje kose,
  3. oprema informatičke tehnike (IT) i oprema za telekomunikacije: računala, pisači, kopirna oprema, kalkulatori, telefoni, mobiteli, 
  4. oprema široke potrošnje za razonodu: radio i TV aparati, videokamere, hi-fi uređaji, glazbeni instrumenti,
  5. rasvjetna oprema,
  6. električni i elektronički alati: bušilice, pile, šivaći strojevi,
  7.  igračke, oprema za razonodu i športska oprema: videoigre, računala za biciklizam, ronjenje, trčanje, veslanje i sl.,
  8. medicinski uređaji: uređaji za dijalizu, kardiološki uređaji, analizatori, radioterapijska oprema,
  9. instrumenti za nadzor i upravljanje: detektori dima, termostati, instrumenti za nadzor,
  10. samoposlužni aparati: automatski uređaji za izdavanje toplih napitaka za izdavanje novca i sl.

Procesom oporabe omogućava se izdvajanje sekundarnih sirovina ili se otpad upotrebljava u energetske svrhe. Kako reciklirati ili ponovno upotrijebiti EE otpad nakon odvajanja? Za sada postoje četiri metode reciklaže EE otpada:

  • rastavljanje opreme
  • mehanička obrada prilikom koje se uklanjaju štetni dijelovi nakon čega se isti usitnjavaju i režu
  • spaljivanje i pročišćivanje pri čemu se odvajaju metali
  • kemijska obrada

Važno je znati kako je recikliranje EE otpada znatno teže no, što je slučaj sa staklom, papirom ili limenkom. S obzirom na kontinuitet povećavanja EE otpada, česti su prizori starih računala i TV uređaja te malih kućanskih aparata, odbačenih u miješani komunalni otpad. Većina stanovnika nije dovoljno informirana i zainteresirana za pravilno ponašanje zbrinjavanja otpada kao niti svjesna štetnosti odbačenog otpada.

Stanovnici na području Grada Otočca, svoj EE otpad besplatno mogu zbrinuti u dvorištu tvrtke Gacka d.o.o., dok veći EE otpad mogu zbrinuti u tvrtci Metis d.d. te za isti dobiti i naknadu za zbrinjavanje.

I zato NE bacaj resurse, već pravilno zbrini otpad koji stvaraš!


Srpanj, mjesec bez plastike !

Međunarodni dan bez plastičnih vrećica označava se 3. srpnja, kada i započinje mjesec bez plastike ili Plastic Free July (engl.).

Cilj je odreći se korištenja plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu – vrećica, slamki, štapića za uši, čaša, pribora za jelo ili hrane u plastičnim pakiranjima ili omotima.

Globalnom pokretu „bez plastike“ pridružilo se oko 1.500 organizacija s više od 6.000 pojedinaca. Cilj pokreta je osim osvješćivanja ljudi o prestanku korištenja plastike, promjena cijelog sustava. Kako prihvaćanje odgovornosti velikih korporacija tako i zahtijevanje donošenja boljeg zakonodavstva te napuštanja loših navih koja nisu u sladu s konceptom kružnog gospodarstva. 

Raznovrsnost plastičnih proizvoda i ambalaža je prevelika da bi se sastavio popis, no primat zauzimaju plastične vrećice. Svakodnevno ih koristimo, pogotovo tanke plastične vrećice. S obzirom da vrećice koristimo prosječno kraće od 25 minuta i zatim bacamo u smeće, zabrinjavajuće je da u prirodi ostaju najmanje 100 godina.

U svijetu se godišnje koristi preko 500 milijardi plastičnih vrećica, a zbog visokih troškova recikliranja velik dio njih završi u prirodi.

Već smo pisali o štetnim utjecajima plastike, o velikim količinama koje su se u relativno kratkom periodu od 50 godina proizvele i nagomilale u oceanima.

Upravo zbog toga, osvijestimo se i odlučimo za početak zamijeniti plastičnu vrećicu platnenom.  

Facebook

FB slika

VIDEO SPOT